DivanSkitnje

petak, 22.02.2008.

Panonsko more na vr' Dilja

Skitnje okolo naokolo Sovskog jezera

Image Hosted by ImageShack.us


Za neke je bara, baruština puna mulja, trstike, šaša, kvrgavih korijena što rone po mutnoj vodi, zmijoliko izvirujući pa opet ponirući ka zemlji i hrani kako bi isisali sokove za debela, čvornata stabarja što ovdje rastu stotine godine. Za mene je to more. Široko, najšire od svih mora. Vidim tu morske nemani što milijune godina poput današnjih podmornica plivaju između brda sovljanskog kraja. Za mene je to Panonsko more. I ne bilo kakvo. Panonsko more na vr' Dilj-gore. Gore koja „dili“ Požeštinu od Posavine, granice i graničara koji su sa savskih čardaka čuvali granicu na Savi. Nema mora, nema čardaka. Onaj pretposljednji porušen je u Bosanskom Brodu tijekom 1992. Ostao samo još onaj u Županji da podsjeća na graničare što čuvahu granicu od Osmanlija i njihovih pljačkaških pohoda.
Nema više nemani. Istrunule u naftu ili okamine, Osmanlije zastale na slikama što prikazuju ljute bojeve. Nema ni čardaka. Al' ostalo Panonsko more . Bolje rečeno, ostale dvije kapi. Jedna na Paliću, a druga ovdje na vr' Dilja. Tako kažu stručnjaci. A tko sam ja da njima ne vjerujem i drukčije sudim? I tako, volim se s tim jezerom godinama. Nekad tajno, nekada javno. Volim doći u ranu jesen, leći ispod jabuku što rađa plodove koje prije nikada nigdje ne vidjeh: teške više od pola kilograma. Ime joj se ne zna. Kažu; - Ma to je stara sorta. Ima više od sto godina! Nema ih tko brati. Trunu u hladu majčine krošnje hraneći ju svojim sokovima. Dok je bilo zapušteno, u travu obraslo jezero i prastari, tada već podivljali voćnjaci, volio sam lutati između tih jabuka, šljiva, zerdalija… Sve do šume i izvora. I opet se vraćao jezeru kojeg je trstika i šaš gušio, a vlastiti mulj zatrpavao i prijetio mu izumiranjem. No, dođoše mladi ljudi, Sovljani, izmoliše i namoliše brodske i požeške vlastodršce za nešto keša, a oni svojim rukama iskopaše jarke, dovedoše vodu s obližnjih izvora, skrenuše je ka jezeru koje je već disalo na škrge. Ribe u njemu davno su leđno otplivale. Baš kao i sove po kojima je, kažu, jezero dobilo ime. I selo Sovski Dol, kilometar-dva niže jezera na putu Ruševo-Đakovo. Poribiše ga, pošumiše, iskrčiše šikare, napraviše ljuljačke, izgradiše zdence, tisuće sati utkaše u njega samo da bi mu opet udahnuli život, a ljudima dali ugodno mjesto za odmor i ladanje. Baš kao što nekada činiše brodska gospoda.

Image Hosted by ImageShack.us


Najstariji sačuvani izlet na Sovsko jezero ostavio je dr. Ignjat Brlić, iz ugledne brodske obitelji. U „Obzoru“ od 27. srpnja 1886 napisao je kraći putopis pod naslovom „ Izlet na Sovsko jezero u Dil-gori iz Broda na Savi“. Organizator izleta bio je dr. Brlić. Tri konjske zaprege 15. srpnja 1886. s izletnicima uputilo se iz Broda preko Podvinja, pored Tomice, Rastušja, Grabarja i Podcrkavlja ( netko je napisao: Kojeg li imena! Meni ništa čudno jer je selo obilo ime po crkvi iznad sela = Podcrkavlje), prema Duboviku, Matković Maloj „ (….) Iz Matković male dođosmo u Dil izpočetka zaraso gržljavom hrastovinom, zatim gustom bukovom šumom, donekle priličnim kolnikom, al' prema kosi koja sačinjava među između brodskog okružja i požeške županije, skoro neprolaznim šikarjem, koje nam je lice, haljine, šešire deralo, ne na male neprilike i užas jakog i lijepog spola…“ Brlić zapaža čistu jezersku vodu i raslinje na rubovima jezera, procjenjujući veličinu čistog jezerskog zrcala na „oko pol jutra“.
Image Hosted by ImageShack.us

Slavonski pisac Luka Ilić Oriovčanin u časopisu Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska“ 1884. objavljuje opis Sovskog jezera; „ Nuz najstariji požeškom županijom u Sriem vodeći put, prema jugu, leži jedno, preko 300 metara visoko, gustom šumom zarašteno brdo, u pleterničkoj gospoštini, u ruševačkoj župi, Na vrhuncu ovoga brda nahodi se preko 3600 kvadratnih metara velika, mrko-zelenom vodom napunjena šupljina poznata pod imenom Sovsko ili Soljansko jezero, te leži nad selom Soski ili Sovski dol zvanim…“ Nadalje, Ilić piše: „S krajeva je isto jezero oplitko, ali u sredini nije moguće do dna. Da je jezero veoma duboko, svjedoči što ne možeš uzicom 44,4 metra dugom dna doseći. Kada stanovnici mjeseca srpnja i kolovoza u jezero metnu lan da ga kisele, izviru iz vrela, koje je upravo pred ruševačkom župnom crkvom , dva sata od jezera, lanene glavičice ili sjeme…“
O Sovskom jezeru s tromeđe triju županija ( Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Osječko-baranjske) sačuvano je više legendi od kojih je jedna uvrštena u knjigu " Sto najljepših legendi iz hrvatske prošlosti", a njemu nije mogao odliti niti Dragutin Tadijanović čija je pjesma o jezeru uklesana na spomen-ploču postavljenu pored zdenca.

Od pamtivijeka narod me zove
S o v s k o j e z e r o
jer se u hrastovu lišću skrivahu
od davne davnine sove
i druga ptičad noćna,
kako nam reče pjesnik.
Al’ danas je iznova granulo sunce
I ti ćeš, dragi prijatelju, ovdje u
u mojoj sjeni uvijek naći
odmor svom tijelu, svom srcu,
I htjeti ćeš da se ponovo vratiš
tišini ove vode, u ovaj šumski mir
Dragutin Tadijanović

Image Hosted by ImageShack.us


Free Image Hosting at www.ImageShack.usFree Image Hosting at www.ImageShack.usFree Image Hosting at www.ImageShack.usFree Image Hosting at www.ImageShack.us

22.02.2008. u 00:00 • 22 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< veljača, 2008 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29    

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,