DivanSkitnje

petak, 27.07.2007.

SKITNJE VINODOLOM

OD CRIKVENICE, FUŽINA, PA OPET DO CRIKVE

Image Hosted by ImageShack.us<

U ove dane, na vrhuncu ljeta, kada se temperatura ne spušta ispod trideset celzijevaca i kada vam je pun kufer svega, ohrabrih se da Vam predložim jednu šetnju dijelom crikveničko-vinodolskom dolinom i rubnim dijelom Gorskog kotara. Onako, da zajedno odskitamo, popijemo pokoju i na kraju zapjevamo po- slavonski. I to danas, na dan kojeg smo nekada pobožno slavili i kojeg su nam ondašnje vlasti odredile: Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske. I to kada je u Srbu pukla prva ustanička puška 1941. Tko šljivi sisačke partizane, ili brodske koji su još u lipnju dizali vlakove u zrak, ginuli… Važno je da se skoro dva mjeseca čekao prvi ustanički hitac iz Srba.
No, ostavimo to. Hajdemo mi u skitnju ovim dijelom Primorja. Nekoliko kilometara od Crikvenice, Selca, Novoga ..dalje od .uzavrele morske obale i sunčanih zraka koje nesmiljeno prodiru kroz rupičastu atmosferu - kriju se prave oaze mira, spokoja, povijesnih svjedočanstava, svježine i neograničenih količina gorskog, reskog zraka. Ako iz Crikvenice pođete put Triblja dolinom rječice Dubračine, u Vinodolsku dolinu, već na drugom kilometru pozdravit će vas stara kula knezova Frankopanskih. Za one romantičnije, tu je "ljubavna staza" što vodi iznad sadašnje ceste, prolazi pored stare kule, zaštićena od pogleda raslinjem i poviješću jer to nije ništa drugo nego stara srednjovjekovna staza korištena od rimskih pa sve do današnjih dana.

OD STOLJEĆA SEDMOG

Kilometar dalje, ništa vas neće upozoriti da je tu, u selu Stranče, jedno od najstarijih starohrvatskih groblja iz prve polovice osmog i devetog stoljeća - dakle iz vremena kada Hrvati još nisu bili pokršteni. Tu su stručnjaci Arheološkog odjela muzeja Hrvatskog primorja iz Rijeke locirali i istražili 175 grobova koje karakterizira niz ritualnih obreda iz paganskog razdoblja: polaganje keramičkih posuda uz glave pokojnika kao popudbina za zagrobni život...( vidi dolje) Mještani znaju reći kako su tu pokopani prvi Hrvati koji su stigli na Jadran. Inače, usmena predaja govori kako se tu u ranim jutarnjim satima čuju zvona, a crkve nigdje nema. No, ovi noviji Hrvati malo na to pozornosti obraćaju, pa su već i iznikle i prve kuće na ovome mjestu.
Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us

Ostavljamo Stranče i hitamo ka gorskom dijelu Vinodola i odmah put Kostelja i Grižana, kroz pravu malu mrežu uskih asfaltnih cesta što se penju ka brdu. Ne možemo a da ne obiđemo staro selo Belgrad koje se smjestilo ispod griža (stijena) i kojem je Crikvenica služila kao luka. Tu je staro groblje i crkva Gospe Snježne izgrađena u 14. stoljeću, a postoje naznake da je još starija odnosno da je izgrađena u 12. stoljeću. Upravo tu, na blagdan Gospe Snježne ( 5. kolovoza), obavljeno je nakon stotinjak godina (neki kažu i više) krštenje malog Karla, sina Miroslava i Ines Balas iz obližnjih Baretića. Tu, u susjednim Grižanama ( ime dobile po stijenama koje se okomito penju iznad mjesta) rođen je naš umjetnik, minijaturist svjetskog značaja Julije Klović.
Image Hosted by ImageShack.us<Image Hosted by ImageShack.us<Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us


Vozimo ka Antovu, malom selu na putu ka usponu što vrluda kroz skoro okomite stijene. Tom su cestom, a i drugim brdskim stazama stari Primorci tjerali stoku na proljetnu ispašu put Gorskog kotara gdje su imali šume i njive koje su obrađivali i ondje boravili sve do zime kada su se vraćali kući natovareni hranom i uhranjenim blagom. No, mi smo odabrali ovaj, puno lakši put kako bi što prije stigli do Tića ( 924 m) odakle puca pogled na cijeli Vinodol, sve do Senja i Velebita, a na zapadu- čini ti se na dohvat ruke, razvukao se Krk, Cres, Lošinj, Kvarnerski zaljev s Rijekom i Opatijom....


Tu na Tiću, ostaci baraka nekadapnjeg partizanskog logoira za zarobljene Nijemce, ustaše, domobrane… Par stotina niže, skoro uz samu cestu je jama u koju su, pričaju mještani, bacani upravo ti zarobljeni „narodni neprijatelji“. Do danas to još nitko nije potvrdio niti obznanio. Do Tića nam je od crikveničke plaže trebalo 20-tak minuta vožnje automobilom. Već tu, gdje počinje plato Gorskog kotara, svježi zrak odnio je ljetnu vrućinu i najavio potrebu za toplom odjećom. Samo prije 20-tak minuta prije "kuhali" smo se na plaži, a sada godi i trenirka. Tić su " pronašli" i nebeski letači ( Sky paragliders) koji se svojim krhkim krilima sunovraćuju u dubinu iznad Triblja gdje imaju i svoju školu. Pa, tko voli, nek' izvoli. Nakon olakšanja, kada smo vidjeli da su se svi sretno spustili, prepustili smo se pogledu koji puca na 24 km dugu Vinodolsku dolinu: od Drivenika do Novog Vinodolskog.
Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us

- Što Vinodol roji/ sve to lozu goji
I kamenac tuče i mrežicu vuče
Mrku mazgu goni kad pred njome zvoni/
Smokve u lubari za vunu pazari...
- zapisao je prije 110 godina Dragutin Hirc u svojim "Zemljopisnim slikama" očaran ljepotom Vinodola. Nažalost, danas od vinove loze nema ni spomena, baš kao ni ribara koji su, prema Hircu, nekada ribom opskrbljivali cijeli Vinodol, Bakar i Rijeku, a ribolovom se samo u Crikvenici bavilo 600 duša...

Image Hosted by ImageShack.us

Odavde, sa skoro tisuću metara nadmorske visine, bijele točke razasute duž doline kazuju da je tu život. One druge, prekrilo je raslinje, a kamenite volte iz kojih rastu smokve i grmlje pričaju neku drugu, otužnu priču kako su njihovi graditelji i gospodari - ne mogavši se više hrvati s kamenjarom i posnom zemljom, bolji život potražili drugdje. Baš kao i kuće Gladovih nedaleko Kostelja odakle podrijetlo vuče i Vesna Škare Ožbolt.
Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us<Image Hosted by ImageShack.us<
No, vratimo se Tiću odakle vas asfaltirana, uska, cesta kroz gustu crnogoričnu šumu vodi do Liča i Fužina - pravih goranskih mjesta što će te -susrevši se s prohladnim zrakom i strmim krovovima odmah i sami zaključiti. Tu, na raskrižju, ako skrenete udesno, cesta će vas odvesti do Lukova sve popularnijeg svratišta autobusa što prevoze njemačke turiste koji rado vole pogledati i prošetati ovim živopisnim krajem. Livade i šumski proplanci obiluju endemskim travama i ljekovitim biljkama, a lovci (osobno više volim loviti fotoaparatom) također dođu na svoje. Ima tu i medvjeda, a Zrinko iz Grižana ispričao nam je kako je, hodajući šumom, u nekoj šikari, doživio "licem u lice" bliski susret s medvjedom:
- Gleda medo mene, gledam ja njega. Za medvjeda ne znam, al' ja sam se ukočio. Trajalo je to nekoliko trenutaka, a onda se medvjed okrenu i ode svojim putem. - priča Zrinko dok se njegovo društvo valja od smijeha prisjećajući se tog susreta.
Image Hosted by ImageShack.us

Na ovom području je sve više vikendica autohtonih Primoraca, sagrađenim na negdašnjim temeljima pradjedovskih koliba, a sve je više i onih kojima vikendice na morskoj obali više nisu "in". Tu, na možda 15-tak kilometara zračne linije od morske obale, teško je strancu povjerovati kako snježni zapusi znaju biti visoki i do tri metra, a još u mjesecu svibnju terensko vozilo se ponekad mora probijati kroz snijeg.
I tako spuštajući se s blaže, bribirske strane, evo nas nakon 60-tak minuta vožnje, stajanja i razgledavanja kao i kavice u Liču - u Selcu i Crikvenici. Već u Bribiru trenirke su opet postale suvišne, a umjesto crnogorice zapljusnuo nas je opet topli, slankasti morski zrak, a umjesto šumske tišine - buka automobila, glazba iz lokala i vreva kupača.

27.07.2007. u 23:57 • 27 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< srpanj, 2007 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,