DivanSkitnje

subota, 01.12.2007.

MOJ PRIJATELJ MATA

Otišao je moj prijatelj Mata tamo negdje gore gdje već nekoliko godina istražuje nebeske prostore i vjerojatno luta bespućima u potrazi za novim pustolovinama. Doduše, nisam siguran da ih ondje ima pa mu je vjerojatno dosadno, ili se pak zadovoljio harfama i pjesmama anđela. Sumnjam da je zov divljine, mrak amazonskih prašuma, snjegovi Kilimajara, saharske dine, kanibali s Nove Gvineje, havajske ljepotice, nepoznata i opasna plemena Južne Amerike i Afrike, potresi Meksika, laguna senegalske rijeke Casamance i Kraljica Plave lagune… zatomila anđeoska pjesma i unijela mir u njegovo srce.. Vjerojatno, pregledava filmske vrpce i zapise sa svojih putovanja i razvrstava tisuće fotografija koje je snimio.
Iako mi je po godinama mogao biti otac ili djed, oduvijek je prema gajio neki pajdaški odnos vidjevši u meni sličnog gulanfera koji bi mogao skitariti po svijetu zajedno s njim. No, za razliku od njega moji korijeni su bili nešto dublji i nisu mi baš dopuštali da se klatarim po tim bjelosvjetskim bespućima. A, možda i zato što smo obojica Podvinjci, a između ih oduvijek postoji neka tajna veza. I tako je moj Mata Rajković, pustolov i istraživač, slijedeći putove i porive Tome Skalice, ili Požežanina Dragutina Lermana godina obilazio svijet, snimao i fotografirao.
- Čuo sam pad tijela i vrisak! Okrenuo sam se, a iza mene krokodil je komadao mog suputnika Mađara Šandora. Brzo je zaronio a voda se crvenjela od krvi. Stajao sam bespomoćno, znajući da nesretnom Šandoru ne mogu nikako pomoći. Kada ga je krokodil izbacio Mađar je već bio mrtav. To se dogodilo u nekoj močvari nedaleko jezera Viktorija i jedno je od mojih stravičnih iskustava s mojih afričkih skitnji i putovanja, a bilo je jako puno! – pričao mi je Mato Rajković, vjerojatno jedan od najvećih modernih naših pustolova, snimatelja i fotoreportera koji je prošao bespuća skoro 80-tak država.

Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us


Matu Rajkovića, rođenog u Podvinju (1922.), bivšeg domobrana kojeg je ratni vihor dotjerao i do Moskve, a u mirnodopsko vrijeme previše izraženo hrvatsko koje je prelazilo tadašnje dopuštene norme kao i pustolovni duh natjerao je da stane uz bok poznatim slavonskim istraživačima i putopiscima Požežaninu Dragutinu Lermanu i Brođaninu, morskom vuku, Tomi Skalici. Sve je započelo kada se nakon 25-godišnjeg rada u brodskoj "Elektri" otisnuo u Švicarsku. Ondje se, stjecajem raznih okolnosti učlanio u Safari klub i tako krenuo (1975.) s kamerom i fotoaparatom u pohode prašumama Azije, Afrike i Južne Amerike. Upadao u plemenske ratove, vojne pučeve u Peruu i Tajlandu, proživljavao potrese u Meksiku i Los Angelesu. S manjim i većim ekspedicijama prošao Saharu, Amazonu, Celebes, Borneo, Tajland, Burmu... Na Papui i Novoj Gvineji živio s kanibalima, a na Tahitiju upoznao ljepoticu Tamaru....Još i sad zaiskri plam kada se sjeti tih egzotičnih mjesta, a brci se razvuku u osmijeh kada priča o Meksiku i Meksikankama. Ipak, lice mu se smrkne kada se prisjeti događaja s jednog od filipinskih otoka kada su kanibali uhvatili djevojku iz drugog plemena. Nakon kamenovanja, izvadili su joj srce i pojeli ga. Putujući prašumama Amazone u jednom trenutku izgubio se u " zelenom paklu" i nakon višednevnog lutanja pronašli su naseljeno mjesto. Od osmočlane ekspedicije na cilj je stiglo samo njih troje. Najveći dio putovanja i susreta s drugim civilizacijama, od kamenog do ovoga našeg doba, Mato je sačuvao na više od 100 sati filmskog materijala i oko 7000 fotografija, a u rukopisu je knjiga koju za sada nema tko tiskati. Hoće li i kada ugledati svjetlo dana - ne zna se. Možda sada i hoće. Jer, kod nas prvo treba umrijeti, pa da se nešto shvati i prihvati.
(Za sada toliko o Mati, mom prijatelju. Možda i napišem i opišem pokoju njegovu priču, zapis, dogodovštinu s brojnih putovanja. No, prije toga moram se čuti s njim da se ne bi, na onom svijetu, slučajno naljutio. Jer, prijatelj je prijatelj, bez obzira na godine i trenutnu udaljenost.)

01.12.2007. u 13:03 • 30 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< prosinac, 2007 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,