DivanSkitnje

petak, 05.10.2007.

MIA ČORAK SLAVENSKA

NA DANAŠNJI DAN 5. LISTOPADA 2002.

SLAVNA MIA - Brođanka Mia Čorak Slavenska, koja je 5. listopada 2002. umrla u Kaliforniji, smatra se jednom od tri najveće balerine 20. stoljeća. Savršenom tehnikom i izražajnim plesom dokazala se u mnogim metropolama, a posebno u SAD-u, gdje je djelovala od 1944. godine. Neke njezine koreografije ocijenjene su 'prekretnicom u baletnoj povijesti'. (Jutarnji list, 05. 10. 2007.)

Image Hosted by ImageShack.us


SLAVONSKI BROD - Kao što to nažalost biva, o Miji Čorak-Slavenski više znaju u svijetu nego u njenom rodnom gradu gdje je rođena 20. veljače 1916. Kako navodi brodski kroničar Stribor Uzelac - Schwendemann, " ...u derutnoj matičnoj knjizi na strani 326. pod rednim brojem 52 upisano je : zakonita, otac mr. Milan Čorak, majka Hedviga Čorak rođena Palmer, adresa Starčevićeva 3. Kasnije je dodano: krštena 22. travnja kao Mia Teodora Dragica, kumovi Katarina Kuhner i Dragutin Šefer..." Obitelj Čorak se s tada jednogodišnjom Miom preselila u Zagreb gdje već od četvrte godine statira na pozornici HNK-a. U Brodu je Mia Čorak nastupila u Hrvatskom domu 1929. kao već afirmirana i popularna balerina, a njeni dolasci u Brod pamte se do tridesetih godina. Mia je u Brodu uživala u ljetnim blagodatima savskih kupališta i nesputanom druženja s vršnjacima. Nakon što je 1934. postala primabalerina HNK-a Mia je prestala dolaziti u Brod ali ostalo je zapisano sjećanje na njene dolaske jednog od njenih vršnjaka: "... Mi smo lumpali svoju mladost i uglavnom pronalazili ono što nismo tražili, a ona je ljeti, nakratko upadala među nas, vitka, lijepa, inteligentna, jednostavna, srdačna, odišući porukom kako je pronašla ono što je tražila i kako već živi život u kojem utire trag i pripada samoj sebi.."
Danas se u rodnoj kući "Najveće i najnadarenije plesne umjetnice, koja je proizašla iz hrvatskog naroda" - kako je prije šezdeset godina zapisao dr. Slavko Batušić u četvrtom tomu Hrvatske enciklopedije, nalazi pezzeria "Mamma mija" čiji naziv, potpuno slučajno, zvučno asocira na ime Mia.

Image Hosted by ImageShack.us

Mia Čorak Slavenska bila je prva Hrvatica koja je postala primabalerina u Hrvatskom narodnom kazalištu. Novine su sredinom tridesetih o njoj pisale s oduševljenjem. Potom je nestala s naše scene i, premda je u svijetu postigla ogroman uspjeh, o njoj se u domovini nije govorilo. Crvenokosa ljepotica, poznata po svojoj jedinstvenoj plesnoj tehnici, umrla je u Los Angelesu 2002. godine uvjerena da je u domovini zaboravljena. Zapravo, možda nije bila zaboravljena, ali je sigurno bila prešućena. Ipak, posmrtno joj se vraća ugled koji joj pripada. Njezin rodni Slavonski Brod, zapravo brodski ogranak Matice hrvatske i Kazališno-koncertna dvorana, u suradnji s Hrvatskim društvom profesionalnih baletnih umjetnika iz Zagreba pokrenuli su manifestaciju u čast ovoj velikoj plesnoj umjetnici. Tada je premijerno prikazan i, ne baš sretno napravljen, prvi hrvatski dokumentarni o Miji Čorak Slavenskoj, kojega je režirao Jakov Sedlar. Prošle je godine u povodu 88. godišnjice rođenja na rodnu je kuću Mie Čorak postavljena spomen-ploča koja je ove godine dopunjena medaljonom čiji je autor akademski kipar Ratko Petrić. Uz 89. rođendan balerine (rođene u Brodu na Savi 20. veljače 1916.) u Brodu je plesna publicistica Maja Đurinović, inače autorica prve hrvatske monografije o Miji Čorak Slavenskoj, predstavila prva dva broja časopisa "Kretanja" i animirani film Katje i Nikole Šimanić posvećen Dori Pejačević.
Mija Čorak Slavenska u svijetu baleta se probila na plesnoj olimpijadi u Berlinu 1936., no svoj pravi međunarodni debi je imala u Parizu 1938. Uvijek joj je najvažnija bila umjetnost, no politika Kraljevine Jugoslavije je bila protiv nje. Trebala je predstavljati Jugoslaviju na Svjetskoj izložbi u Parizu ali, prisjećala se s tugom, političari su smatrali da bi njezin nastup za Jugoslaviju bio štetan. Impersario Arnold Meckel u Parizu bio je osupnut: "Država protiv umjetnice – učinit ću Miju slavnom, a Jugoslavija će to platiti!" uzviknuo je i zatražio od jugoslavenskih vlasti da mu plate otkazivanje Mijinog nastupa na Elizejskoj poljani. Tim je novcem organizirao njezin solo koncert u Salle Pleyel, kojega Jugoslavija nije mogla spriječiti jer za koncert nisu postojale ulaznice u prodaji nego samo pozivnice.
Mija Čorak poznata je po svom nastupu u filmu "La Mort du Cygne" (Smrt labuda) iz 1937., koji je postigao veliki uspjeh u SAD pod nazivom "Ballerina". U Ameriku je došla s Ballet Russe de Monte Carlo, pedesetih je imala i svoju trupu (Slavenska-Franklin Ballet), a plesala je sve poznate baletne uloge, no zauvijek će biti zapamćena njena interpretacija Blanche DuBois u "Tramvaju zvanom žudnja". Otvorila je u New Yorku vlastiti plesni studio 1960., a nakon što se 1969. preselila u Los Angeles predavala je balet na Kalifornijskom institutu za umjetnost pri UCLA. Odgojila je većinu najznačajnijih američkih umjetnika modernoga plesa. Njezina kći Maria Ramas, rođena u braku s austrijskim politologom Kurom Neumannom, upravo snima cjeloviti dokumentarni film o Miji prema Mijinoj (neobjavljenoj) autobriografiji i priprema prijenos urne s posmrtnim ostacima Mije Čorak Slavenske u Hrvatsku u travnju ove godine.

6. travnja 2005.

SLAVONSKI BROD - Urna s posmrtnim ostacima najveće hrvatske i jedne od najvećih svjetskih balerina, Mije Čirak Slavenske, bit će prenesena iz SAD i pohranjeni na Mirogoju u ponedjeljak, 18. travnja u 11 sati. Ceremonija će biti održana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ureda za kulturu grada Zagreba i hrvatskog narodnog kazališta. U čast Miji Čorak Slavenskoj tri će dana prije, 15. travnja, u Hrvatskom narodnom kazalištu premijerno biti izvedena baletna predstava "Tramvaj zvan čežnja", predstava u kojoj je Slavenska svojom umjetničkom izvedbom dosegla vrhunac svjetskog plesnog umijeća. U predvorju HNK će u nedjelju, 17. travnja, biti otvorena i izložba fotografija koje dokumentiraju umjetničke dosege Mije Čorak Slavenske. Posmrtne ostatke Mije Čorak u Hrvatsku je dopratila njena kći Maria Ramas i filmska ekipa koja će, u suradnji s Hrvatskom televizijom, u Hrvatskoj snimiti posljednje dijelove za film "Odiseja hrvatske plesačice" za kojega je, prema majčinoj autobiografiji, scenarij napisala Maria Ramas.

05.10.2007. u 21:50 • 22 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< listopad, 2007 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,