DivanSkitnje

srijeda, 31.10.2007.

DILJ-GORA KRIJE 100 MILIJUNA TONA UGLJENA

Image Hosted by ImageShack.us


(Jesen u Dilju koji u sebi krije 100 milijuna tona ugljena)

Malo o drvima, malo o zaboravljenim ugljenokopima

Evo, zahladilo, kiši, rosulja visi s grana najavljujući hladnije dane, zimu, snijeg - djeci radost, starijima brigu više. Valja ložiti i trošiti. Cijene nafte dosežu nebeske visine, a s njom, zna se i plin i benzin. Kako kod okreneš, valja potrošiti kunu više. A ona, k'o zavraga, baš sada nestala, skrila se. Promatrajući građane kako pred prodavačima po tko zna koji puta šacuju drva, cjenjkajući se, kupujući drva na metre kao rate kredita, a cijena bukovine od 250kuna po prostornom metru stoji k'o zakovana.Kukaju i kupci i prodavači. Prvima puno, drugima premalo. Jedino profitiraju šumarije. Šuljajući, prisluškujući cjenjkanja, prisjetih se zimskih skitnji Diljem i zabilješki nastalih prije 2 do 3 godine.
Žitelji brodskih diljskih sela ne razbijaju glavu time što cijene na naftnom tržištu vrtoglavo rastu, što malo - malo poskupi plin, što su niske temperature ispraznile drvarnice, što… Oni svoje energetske resurse imaju iznad kuća, u šumama Dilj-gore. Doduše, nisu to one šume od prije 300-400 godina kada je kroz njih hodio turski kroničar Evlija Čelebija te, putujući Slavonijom, zapisao: Tjedan dana idemo, a sunca od gustih krošnji još ne vidjesmo... A i danas od ostataka tih šuma žive ljudi, sijekući i prodajući drva "onima u Brodu". No, pored drva, seljaci doslovce spavaju iznad naslaga ugljena kojeg, tek reda radi povremeno koriste! Ugljonosna žila proteže se u duljini od 80-ak kilometara sve od novogradiškog Cernika pa sve do iza brodskog Garčina, a zalihe ugljena procjenjuju se na oko 100 milijuna tona. Ugljen se praktično nalazi na samoj površini i ne treba puno truda da ga se iskopa. Tako su prije nekoliko godina, u selu Oriovčić mještani nagovorili jednog bageristu iz Sibinja da podno šume Debeljak skine površinski sloj zemlje. Tek što je kašika bagera zakopala zemlju odmah se pojavio ugljen. Netko je natovario prikolicu, netko dvije. Kažu da dobro grije, samo ima nešto više plina možda i zbog obližnjeg potoka koji teče iznad same žile.

Image Hosted by ImageShack.us



Nisu Oriovljani time izmislili “toplu vodu” već su se samo prisjetili priča svojih starih o ugljenu i starim ugljenokopima. Najbliži im je bio u Tomici gdje je do 1874. u eksploataciji bio ugljenokop baš kao i u Cerniku, Rešetarima, Sibinju, Stupniku... U Tomici je ugljenokop imao dva rova: “Anna” i “Elizabeth”. Prvi je bio dug oko 160, a drugi 120 metara s ugljenim slojem debljine od 1,80 do 2,20 metara. Iz njega je svojedobno ugljenom opskrbljivan i Slavonski Brod. Nakon aneksije BiH (1874.) i pronalaskom bogatijih i kvalitetnijih nalazišta tadašnje austrijske vlasti prestale su s eksploatacijom posavskih ugljenokopa. Tako je i tomički rudnik prekriven zemljom, erozijom, raslinjem i zaboravom. Tu i tamo navrate “neke komisije” iz Zagreba zanimajući se za rudnik, ali se obično vrate neobavljena posla - Jer ne znaju pitati ili krive ljude pitaju o rudniku – kažu Tomičani. No, stariji i te kako pamte priče o rudniku. Tako je Zdenko Barić kao dječarac s vršnjacima pekao kukuruze “ i odjednom je žar propala u zemlju”. Nekoliko dana kasnije iz zemlje se počelo dimiti. Zapalio se ugljen i iznad tog mjesta još se dvije godine izvijao dim. Đuro Valić - Birtašev (74), još uvijek pamti priče i rudare koji su navraćali u birtiju ( odatle mu i nadimak) njegova oca Stjepana. I jedan je od rijetkih koji još uvijek zna točno mjesto "nestalog" rudnika.

Image Hosted by ImageShack.us


(Đuro Valić ispred zatrpanog ulaza u tomički ugljenokop)

Tu, na predjelima Kelićke i Bjeline, iznad samog sela još uvijek su u šikari vidljiva dva rova i ventilacijska otvora okana Anne i Elizabeth. U gustom šipragu, zasuta debelim naslagama zemlje, su željezna vrata rudnika. – Prije 50-ak godina još se moglo vidjeti 30-ak cm tih vrata iza kojih su pohranjeni rudarski vagoni, tračnice... Kao da su se nadali da će se jednoga dana vratiti – kaže Đuro. Ali nisu. Kako je vrijeme odmicalo ugljen je potisnula nafta i plin, a ugljenokopi su zatvarani. Baš kao i ovi u brodskom Posavlju prije 128 godina. A ugljena ima. Što je stariji to je bolji. –On je tu, nadohvat ruke, a nafta i plin tako daleko. Neka se nađe, zlu ne trebalo. – kažu seljaci.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

(Đuro Valić na mjestu gdje je jedan od nekdašnjih ventilacijskih otvora ugljenokopa)

31.10.2007. u 01:13 • 13 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< listopad, 2007 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,