DivanSkitnje

subota, 15.09.2007.

TRENK I SKALICA -BRODSKO (POŽEŠKI) PUSTOLOVI EUROPSKOG ZNAČAJA


Ili: slijedeća tema slijedećih postova

Prvi dani mjeseca siječnja u brodskoj povijesti obilježeni su rođenjem dvojice najvećih pustolova. Tako je 1. siječnja 1711. rođen barun Franjo Trenk čiji je otac Johan bio zapovjednik brodske tvrđave. Stoga nije ni čudo što je Franjo zarana ispekao vojnički zanat.
Pustopašni švalerčina i do ludosti smion vojnik, svijetu je pored svoga imena i avantura, ostavio i dio odjeće kojim se Hrvatska danas diči. Rubac njegovih pandura postao je nezaobilaznim modnim detaljem muškaraca ( i žena), a po zemlji, odakle su stizali strašni panduri, nazvan je kravata. Ratujući za caricu Mariju Tereziju, koja ga je valjda jedina znala obuzdati ( priče kažu: u krevetu), donio joj je niz pobjeda protiv pruskog cara Fridriha II. Život mu je bio buran: žena i četvero djece umrli su mu od kuge, dva puta je osuđivan na smrt, 14 puta je ranjavan, imao je 102 dvoboja, a procjenjuje se da je sa svojih tisuću pandura u bojevima pobio oko 10 tisuća Bavaraca, Prusa i Francuza. Umro je u zatvoru u svojoj 38. godini. I dandanas su u Brodu i Požegi ( gdje je imao velika imanja) živa sjećanja na baruna Trenka, a u mjestu Trenkovo postoji dvorac njegove obitelji koji je sada u derutnom stanju.

TOMO MARTIN SKALICA (1823. -1885. ili 1889. ?)

Prvi Hrvat koji je „neslužbeno“ oplovio svijet i nema ga u hrvatskim leksikonima niti enciklopedijama niti kao moreplovca niti kao putopisca

Stotinuidvanaest godina i dva dana kasnije ( 3. siječnja 1823.) u Brodu n/S je rođen Tomo Skalica, pomorac i putopisac, prvi Hrvat koji je jedrenjakom oplovio svijet. No, to mu nikada službeno nije priznato već je slava pripala bokotorskom Hrvatu Ivi Visinu.
Skalica, sin krojača, odrastao na brodskom Korzu u susjedstvu Brlićevih, na put oko svijeta krenuo je 20. listopada 1851. iz bremenske luke. Preplovio je Sjeverno more sve do Petrograda, potom se istim putem vratio do La Mancha, a zatim preko Altantika prelazi ekvator, Magellanov tjesnac, Ognjenu zemlju... Putuje uglavnom na kitolovcima gdje put "plaća" loveći ove velike morske sisavce. Nakon toga stiže u Honolulu, te put nastavlja sve do Kamčatke. Stigavši do Kine trguje i bori se protiv gusara, a već 1853. je Kaliforniji gdje po njenim brdima traži zlato. Iz Kalifornije odlazi u Australiju, a potom u London odakle se vraća u Brod. Iako je već 1854. u zagrebačkom Nevenu objavljivao svoje putopise i dogodovštine, nikada mu nije priznat status prvog Hrvata koji je oplovio svijet već bokokotorskom kapetanu Ivi Visinu. Tomo Skalica je dio svojih putopisa objavio tri godine prije no što se Višin ( 30. kolovoza 1859.) sa svojim jedrenjakom "Splendido" vratio u Boku Kotorsku.

(Više u slijedećim postovima-ako se slažete.)

15.09.2007. u 12:54 • 15 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< rujan, 2007 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,