DivanSkitnje

petak, 18.01.2008.

VINKOVO

Divani; U susret Vinkovu, spomendanu sv. Vinka zaštitnika vinogradara i vinograda

Image Hosted by ImageShack.us


Zato braćo, svi danas/zalijmo lozu oko nas/ Pokrijmo s kulinom/ pa zalijmo svu vinom/ Da se žuri brže dić' / i napuni svak' sudić /Prije neg' nam vele ić' / odakle se ne da dić'! Orila se ova pjesma diljskim obroncima, pogotovu tamo u Brodskom brdu gdje su Brlići i ostala boljestojeća gospoda imala svoje vinograde. Orila se pjesma svakoga 22. siječnja na Dan Svetoga Vinka - zaštitnika vinogradai vinogradara. Pjevala se prije stotinjak godina, pjevala, pa zastala, ali nikada nije prestala. Išlo se u vinograde, manje pjevalo, a još manje u kuline na trsove obješeno pucalo. Nije bilo baš uputno! Ondašnja se vlast mrgodila.
Vjerojatno antički bog Dioniz, ili Bakho, švalerčina i vinopija nije ni slutio -kada je opijen sokom vinove loze, u pratnji satira, menada, tijada, nimfi…- krenuo put Indije, da će reinkarnaciju doživjeti u raznim religijama pa tako i u kršćanskoj. Za razliku od antičkog boga, Sveti Vinko je utjelovljenje mukotrpnog vinogradarskog posla izrečenoj u onoj narodnoj: Vinograd ne traži gospodara već slugu! I zbog toga,pravi vinogradari žive sa svojim trsovima: maze ih, paze, hrane i njeguju. Neka samo nešto od toga ispuste vinogradi to skupo naplate. No, u jesen, kada se zreli grozdovi objese ispod širokog lista, zaboravi se sav trud i mar i čovjeku nešto bude milo u duši:
Pij to vino/ ni' ga šala dala već motika i leđa grbava! Vino pije k'o vinograd sadi/Tko ne sadi taj se vodom 'ladi!

Free Image Hosting at www.ImageShack.usFree Image Hosting at www.ImageShack.us


Tko je bio Sveti Vinko? Znamo da je živio u 4.stoljeću i stradao mučeničkom smrću,u doba vladavine cara Dioklecijana koji je progonio kršćane. Bio je trezvenjak i kakve veze ima s vinogradima i vinogradarima - dandanas nije baš najjasnije. Možda zbog imena ili... No, bilo kako bilo spomendan Svetoga Vinka od davnina se štuje u ovim krajevima gdje je još rimski car Prob (276-282.) zasadio prve čokote vinske loze, a čovjek se s njom druži već 2-4 milenija.Tradicija vrijedna štovanja! Što mislite, da je netko izračunao, koliko je od tada vina proizvedeno i, naravno, popijeno?! Vjerojatno dostatna za neki novi ocean. Koliko bi tu tek plivača bilo?
Lozine kretnje su čvoraste,kljaste/polagano loza spram sunca raste

Iz blata I kiše, iz blata i pijeska/proziran grozd se na suncu ljeska
Korijenje čokota, krastavo, tvrdo/penje se žilavo na jesenje brdo
Loza se tiho i nijemo penje/o, divno je njeno slijepo htijenje
Htjeti iz blata postati čista/ko vino kad u čaši se blista
(M.Krleža)

Free Image Hosting at www.ImageShack.usFree Image Hosting at www.ImageShack.usFree Image Hosting at www.ImageShack.us
Free Image Hosting at www.ImageShack.usFree Image Hosting at www.ImageShack.usFree Image Hosting at www.ImageShack.us

A ovo moje Podvinje u svom nazivu kazuje da je to oduvijek bio virodan kraj. Jer,Podvinje se nekada zvalo Vinica. A Vinica, što pokazuju i mnogi nazivi drugih mjesta (slovenska Vinica, makedonska Vinica, ukrajinska Vinica...) oduvijek je označavalo mjesta gdje ima vinograda, a gdje ima vinograda ima i vina. E, kako je podvinjska Vinica bila gore na brdu, a tako se zvala i drvena tvrđava koju su Turci u l6. stoljeću spalili, carica Marija Terezija je dvjestotinjak godina kasnije odlučila Podvinjce, kao i sva druga granična mjesta, spustiti dolje - malo niže i ušoriti ih. Tako više Podvinjci više nisu bili u Vinici već pod Vinicom - Podvinje.
Gdje su vinogradi, tu je vino, a gdje je vino tu je pjesma i šala. Mnoge su "mudre" misli izrečene,a neke čak i zapisane. Evo nekoliko koje odgovaraju na pitanje (neka se blogerice ne ljute) zašto je vino bolje od žene:
U vinu možeš uživati puno duže!
Vino nikada ne kasni!
Vino nikada ne boli glava
Vino smiješ dijeliti s prijateljima!
Vino si smiješ priuštiti I javno!
Vino nije ljubomorno,ako naručiš drugo vino!
Vino se neće rasplakati ako kući dođeš s još jednim vinom!
Ako promijeniš vino ne moraš plaćati alimentaciju!
Tvoje će te vino uvijek strpljivo čekati dok ti lunjaš okolo!

Eto,bilo je to nekoliko mudrih misli vinopija i neženja, a vinoljupci svoja mudrovanja ovako završiše:
Živjelo vinsko bure, živjela vinska čaša
Živjelo vino (hik!), što teče u grla naša!

Image Hosted by ImageShack.us


Da, na kraju evo prošlogodišnjeg pisma mog prijatelja Bećara što mi ga je uputio:
E, lipi moj, evo sjedoh, uzeh pero u desnicu ruku pa ti pišem: nješt sam tužan na 'vo Vinkovo. ni, ko njekad. Prije smo išli mi muški u brdo, ložili vatre pekli kobasicu i nu lipu slaninu domaću - sapunjaru. Pili vino, pjevali i nako oblokani vraćali se u sitne sate kotrljajući se i prteći snig do kuća. A sad, sunce sja-moš u kratkim rukavima odat. Vinkovo se slavi na brodskim ulicama. Ne ti stranke dovukle u grad štagljeve, objesili kobasice na prutove, isprosili vina i onda ga velikodušno dile građanima. E, to ti je lip, fin svit koji kod kuće malo jede i pije. Nako gospodski. No, kad je mukte ne moš ih prepoznat. Oblokaju se dok kažeš keks. Još nisu ni progutali jedan komad mesa, a već traže drugi dok im se mast cidi niz bradu. Drugi su opet organizirali rezidbu loze u Glogovici, Bukovlju, Starom Petrovom Selu. A sve u želji da ih posjete novinari, snime i objave. Evo ti lipe reklame i propagande uoči ovi gradskih izbora. Tako su ti i sv. Vinka metili u svoju propagandu. Ma izludit svit za vlašću. Svi bi vladali-samo ne znaju kako. Bijo sam ti u nedilju u Kutjevu. Čuveno vino, dobri vinogradari odlikovani mnogim medaljama za vino. Lipo su uredili Trg graševine, jedini koji tako ime ima u Europi. Doveli i pridsidnika Mesića. a njem ni bilo puno teško, do rodne Orahovice ni 15 km. I tako ti došo prisednik (nisu pjevali: Iznad Kutjeva zora sviće, dobro doš'o pridsjedniče!) tiska se svit oko njega pa i ja. Odjedanput me njeko muni u rebra i veli: Dalje od pridsednika. Ma jebi se balo balavi di si ti bio 1991. kad je Mesić bio pridsednik Jugoslavije. Onda ga niko ni čuvo i mogli smo lipo divanit u Brodu i Sibinju na nim Sibinjskim žrtvama. Kasnije mi poklonio i svoje knjige i lipo se potpiso: Bećaru od Stipe. No, vidi Stipa da se nješt oko njega zagužvalo, okrene se i spazi me. - Di si Bećaru, neblaka ti tvoga - vikni Stipa, a naj se balo zableni, meti onu slušalicu u uvo i ko ćukica se povuče. - Tu sam Stpe - rekoh popravljajući jankel. - E, tebe svud. Odkud ti u Kutjevu - pita Stipa. - Ma lipi moj Stipa, čuo sam da ćeš doć pa rekoh sam sebi: Idi do Stipe i pitaj ga dokle će naj zakon od nula promila bit na snazi? - E, moj Bećaru morat ćemo ga ukinit. Mora Sanader to rišit jer je pokazao da narod ni puno trizniji - veli Stipa i pita me:-Neg što ti misliš u srpskim izborima i njiovim radikalima? -Nemam što mislit. Još mi je moja baba Liza govorila da tu kruva neće bit nikada. Njima je njiova koža uvik premala. Stalno nješ ratuju, dobiju priko nosa, umire se, primire, pa opet po starom. Valja Stipa držat oči stalno otvorite - kažem.
-Imaš pravo, složi se Stipa i na odlasku mi vikni:-Bećaru, što ti vridi Zakon o promilima i prometu kad ti nikad nisi ispod dva promila. A taki zakon nikad niko neće donit!
Im'o bi ja teb još puno toga pisat, al vako guste redove kad vidiš neće ti se dat čitat. Pa, više drugi put. Pozdravlja te ko i sve blogere u zemlji i svitu - Bećar.

18.01.2008. u 23:37 • 28 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< siječanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,