DivanSkitnje

ponedjeljak, 03.03.2008.

RAT PRIJE RATA U BIH

Dnevnik jedne ludosti
(Na današnji dan, 3. ožujka 1992.)

Krajem veljače i početkom ožujka bosanski Srbi su sve nervozniji. Provokacije su sve češće tako da je 29.veljače na Slavonski Brod iz Liješća na Slavonski Brod ispaljeno šest minobacačkih projektila. Navodno, gađan je savski most, ali je promašen tako da su granate pale na područje grada. Ozlijeđenih i veće materijalne štete nije bilo. Sam početak ožujka 1992. nagovijestio je bosansku dramu.
Trećeg ožujka 1992. počele su odjekivati snažne detonacije na bosanskobrodskoj strani. Telefonom doznajemo da se radi o napadu takozvanih snaga "srpske opštine Bosanski Brod" na Bosanski Brod. Zbog mjera opreza u 18 sati prekinuta je nastava u svim brodskim školama.
Oko 15,30 su se čuli prvi rafali, a već u l5,40 pucnjava je postala intenzivnija, čuju se i prve detonacije iz smjera Bosanskog Broda. Napadnuti su policajci bosanskobrodskog MUP-a koji su osiguravali bosansku stranu savskoga mosta. Srpski su ekstremisti napali i policijsku postaju, a budući da policajci prema zapovijedi nisu smjeli odgovarati - morali su se povući. Tako su napadači stigli do raskrižja Doboj-Derventa te na njega postavili, kao barikadu, cisternu punu benzina. U međuvremenu policajcima su u pomoć počeli pristizati naoružani Hrvati i Muslimani te su napadači uličnim borbama zaustavljeni u daljnjem napredovanju prema središtu Bosanskog Broda.
Iza 19 sati preko Radio Bosanskog Broda govori i Miro Radovanović, predsjednik općinskog SDS-a te naređuje bezuvjetni prekid vatre i najavljuje pregovore u zgradi bosanskobrodske Skupštine općine. Iz Bosanskog Broda javljaju da srpski pregovarači traže da se "ispuni pet uslova": vraćanje na posao 700 otpuštenih radnika koji su radili u Slavonskom Brodu (zaboravljajući da je i više tisuća Brođana izgubilo posao); nesmetan prolazak građanima srpske nacionalnosti kroz hrvatsku carinu; osiguranje savskoga mosta; stvaranje tampon-zone od najmanje 500 metara koja bi razdvajala pobunjene Srbe od policajaca; te osnivanje radne skupine koja bi trebala pregovarati sa slavonskobrodskim čelnicima...
Na sjednici je odmah imenovana ta radna skupina koju su činili predsjednik SO Mirko Jelinić te predstavnici bosanskobrodskih stranaka (Bjelošević-SDS, Anđelić-HDZ i Huskić SDS).
No, neposredno nakon pregovora na jednoj od barikada ranjen je predsjednik bosanskobrodskog Izvršnog vijeća Mihajlo Sremac, dok je Miro Radovanović uhićen jer nisu imali policijsku pratnju. Obojica su ubrzo pušteni i Sremac je prevezen u derventsku bolnicu, a ulične borbe su se ponovo rasplamsale. Vijesti koje pristižu govore da je nekoliko osoba ranjeno, a vjerojatno ima i poginulih.
U međuvremenu su mještani Novog Sela, Koraća, Sijekovca i Gornjih Koliba spriječili dolazak snaga JA što je srpske ekstremiste dovelo u nepovoljan položaj te su preko Mire Radovanovića zatražili prekid vatre i nove pregovore. Taktika je znana - dobivanje na vremenu. Nakon pregovora povučene su barikade s obje strane, a u Bosanski Brod su došli i predstavnici bosanskohercegovačke vlade Jerko Doko i Simeunović koji odlaze na srpsku stranu i u Liješću dogovaraju nove mirovne uvjete. No, mi s ove strane Save, poučeni dosadašnjim iskustvima, nismo baš u potpunosti sigurni da će taj dogovor donijeti mira Bosanskom Brodu. U međuvremenu je tijekom noći na slavonsku stranu pristiglo 1.140 izbjeglica, većinom žena i djece. U uličnim borbama u Bosanskom Brodu teško su oštećene dvije obiteljske kuće, Robna kuća Beograd, ljekarna, a teško je oštećen i Trg Maršala Tita. Nakon neprospavanih 48 sati napokon odlazim kući. U Slavonskom Brodu je mirno.
Iz dnevnika

5.ožujka 1992. - Mirno je u oba Broda. Iz smjera Nove Gradiške čuju se detonacije. Djeca idu u škole i vrtiće. U Bosanskom Brodu su uklonjene barikade, ali u večernjim satima počeli su djelovati snajperisti. Jedan je uhićen.
6.-l5.ožujka - Ako ne računamo povremene detonacije iz smjera Nove Gradiške te stalne prelete srpskih zrakoplova i helikoptera, može se reći da je na području slavonskobrodske općine mirno.
15.ožujka - Sat iza ponoći ponovo se aktivirala bosanskobrodska bojišnica jer su četnici pod okriljem mraka pokušali probiti obrambene crte u Bosanskom Brodu. Svi napadi su, kako mi kaže predsjednik bosanskobrodskog Kriznog štaba Ivan Brizić, odbijeni. Tijekom noći zamijećeno je veće iseljavanje građana srpske nacionalnosti iz Liješća prema Podnovlju, a Hrvati iz Bosanskog Broda ponovo prelaze na slavonsku stranu. Nešto se opet sprema.
16.ožujka 1992. - Ponedjeljak. Bosanski Srbi, među kojima ima i "beloorlovaca", puščanom su vatrom napali pogrebnu povorku koja je posljednji put ispraćala mladog Asima Mujezinovića te su ljudi spas morali potražiti iza spomenika. Prema izvješćima napad su počinili rezervisti JA koji su krvavo orgijanje nastavili minobacačkom vatrom tako da je na groblju ranjeno pet osoba među kojima ima žene i djece. Tijekom poslijepodneva borbe su se prošire i na cijeli grad, a granate su padale i po samom krugu Rafinerije nafte. Na Slavonski Brod pale su tri mine i to u blizini Hladnjače i Silosa ali posljedica nije bilo.
17.ožujka 1992. - Objavljeni su Zaključci takozvanog "Kriznog štaba srpske Skupštine opštine" u osam točaka. Čitajući te "zaključke" pitam se tko su ti ljudi što upućuju neprikrivene pozive na daljnje prolijevanje krvi, a prijete i dizanjem u zrak Rafinerije nafte. U tekstu, kojeg je potpisao Miro Radovanović, navodi se kako će "srpski teritorijalci u zrak dići i brodski most - najveće zlo za Srbe u Bosanskom Brodu..."
Danas je Japan priznao Republiku Hrvatsku. Japanci su 49. zemlja koja je službeno priznala postojanje neovisne Republike Hrvatske.
Idući dani protječu u stalnim preletima srpskih zrakoplova kako s hrvatske tako i s bosanske obale Save. U Slavonski Brod i dalje stižu prognanici iz okupiranih hrvatskih krajeva (156 prognanika iz Tompojevaca i Šarengrada
22.ožujka 1992. - Prvi dani proljeća su počeli s kišom. Jučer je u nazočnosti predsjednika Tuđmana u brodogradilištu Kraljevica na svoju prvu plovidbu ispraćena raketna topovnjača "Kralj Petar Krešimir IV.".
Vijesti koje dolaze iz Bosanskog Broda nisu ohrabrujuće. Ovaj grad postupno ulazi u okruženje srpskih jedinica koje sebe vole nazivati "jugoslavenskima", a provedba takvih scenarija u dlaku nalikuje onim već viđenima u Hrvatskoj. Pitanje je samo kad će jugo-vojska krenuti u "oslobađanje" Bosanskog Broda od Hrvata, Muslimana i onih Srba koji ne žele biti moneta za potkusurivanje. Petnaest tenkova koji su jučer krenuli iz Dervente raspoređeno je u Liješću i Vinskoj. Uvodim stanje pojačanog dežurstva.
23.ožujka 1992. - Krizni štab samozvane "Srpske opštine Liješće" i Miro Radovanović su opozvali neke svoje zapovijedi pa se čini da dolazi do razilaženja u samom vodstvu SDS-a na one koji žele rat i one koji bi ipak živjeli zajedno. Ubrzo, iza 22 sata, i te slabašne dileme su razriješene. Iz Liješća stiže odgovor koja je struja jača: S područja Bosanskog polja minobacačima su napadnute benzinska crpka i klaonica. Tri su osobe ozlijeđene, a borbe su trajale sve do jutarnjih sati. Slavonski Brod je djelomice zamračen jer je streljivo upućivano i na našu stranu. U radijskom programu vapaj Srpkinje iz Bosanskog Broda, Jovanke Cimerman, koja poziva Miru Radovanovića i Dušana Kostadinovića na razum i mir.

S novogradiškog ratišta stižu vijesti o borbama, a napadnuta je i sama Nova Gradiška u kojoj je u 17 sati i 25 minuta opetovana opća opasnost. Stradala su dva hrvatska vojnika s brodskoga područja.

ONI SU SVOJE PROKOCKALI

24. ožujka 1992. - Sinoćnje se borbe u Bosanskom Brodu pojačavaju. Uključuje se i teže oružje. Beloorlovci, četnici s Ozrena, zajedno sa bosanskobrodskim Srbima su oko 22 sata i 15 minuta krenuli u rušilački pohod na Bosanski Brod. Prodore su pokušali ostvariti kod Kričanova i na samom bosanskobrodskom raskrižju. Oko dva sata iza ponoći izravno je pogođena zgrada iz koje je emitiran program Radio Bosanskog Broda te je susjedna radijska postaja ušutkana. Hrvatski Radio Brod preuzima obvezu informiranja za oba grada. Emitiraju se izjave i priopćenja bosanskobrodskog Kriznog štaba. Grad i njegovi branitelji proživljavaju teške trenutke, Srbi pucaju iz topova i devet tenkova ukopanih u Vinskoj i Liješću. Ipak, branitelji odbijaju sve napade te oslobađaju dio područja koje je bilo pod četničkom kontrolom. Nakon doživljenih gubitaka u 7,30 Srbi su zatražili primirje. No, ono je bilo kratkotrajno jer su već s prvim sutonom počeli novi napadi, najprije minobacačkom vatrom iz Liješća, da bi oko ponoći iz šume iza Stadionske ulice počeli napadati i tenkovi. Do ponoći je na Bosanski Brod palo 200 granata, jedan je branitelj poginuo, dok su dvojica ranjena. Deset stambenih objekata je zapaljeno i razrušeno. U isto vrijeme na slavonskobrodsku stranu pale su dvije granate od kojih nitko nije ozlijeđen.


SLAVONSKI BROD, OPĆA OPASNOST!

25. ožujka 1992. U ranim jutarnjim satima, oko dva iza ponoći, Slavonski Brod je kompletno zamračen. Sat vremena kasnije, iz slavonskobrodskog Centra za motrenje me izvješćuju da je u Slavonski Šamac prispjela skupina od 110 prognanika iz Šarengrada. Egzodus Vukovaraca se nastavlja. U Bosanskom Brodu borbe se nastavljaju, a granate počinju padati i po Slavonskom Brodu, po Ulici Kralja Petra Krešimira IV., Jelasu... Predlažem da se da znak opće opasnosti. U 05,17 sati sirena je označila znak opće opasnosti za grad Slavonski Brod i prigradska naselja!
koji će trajati punih pet godina.
U Bosanskom Brodu 500-ak metara dalje, borbe su u punom jeku. Jedna je osoba poginula, a deset ranjeno. Grad tuku minobacačima iz Unke te tenkovima i topovima smještenim u Liješću. Tijekom dana u Zbjegu i Migalovcima prihvaćeno je oko 400 izbjeglica s područja bosanskobrodske općine koji su smješteni u Bebrini i okolnim selima.

U L I Č N E B O R B E

26. ožujka 1992. Unatoč snažnim srpskim napadima branitelji Bosanskog Broda su oslobodili Srednjoškolski centar "Fric Pavlik" i Stadionsku ulicu. Nakon poraza četnici su se primirili. Zato su na našem području počeli djelovati snajperisti, ali su ih spriječile djelotvorne akcije naših oružanih snaga. Zbog opasnosti su zatvorene škole i dječji vrtići, a budući da nema uvjeta za rad, još od jučer na posao ne idu ni radnici u radnim organizacijama - osim u poduzećima koja su od vitalnog značaja za funkcioniranje gradskoga krvotoka. Na bosanskoj strani, iza 18 sati, počeo je minobacački napad na Sijekovac iz Liješća. Nove izbjeglice, Hrvati i Muslimani, stižu u Slavonski Brod.

27. ožujka 1992. Ne stišavaju se borbe oko Bosanskog Broda. Pogođena je i gradska trafostanica te je grad ostao bez struje. Pogođena je i Rafinerija nafte u čijem krugu bukti požar, a na slavonskobrodsku stranu palo je desetak granata i jedna je osoba ozlijeđena. Nešto poslije 17 sati iz Sarajeva dolazi najavljeno izaslanstvo bosanske vlade u kojem su Franjo Boras, Fikret Abdić i Biljana Plavšić. Nakon razgovora u Kriznom štabu odlaze za Derventu, a na licu mjesta mogli su se uvjeriti u žestinu borbi jer ni prilikom njihova boravka mine nisu prestajale padati po Bosanskom Brodu. Toga petka oglašena je u Slavonskom Brodu zračna opasnost (15,43) ali borbenog djelovanja neprijateljskih zrakoplova nije bilo.
Tijekom dana Slavonski je Brod zapljusnuo val izbjeglica. Prema nekim podacima u grad je stiglo oko 6 tisuća osoba koji se raspoređuju i po privatnim kućama.


IZBJEGLICE

Nakon pet dana umor me svladao. Odlazim kući gdje zatječem izbjeglice iz Gornjih Koliba. Uplašeni su i ne pričaju puno. A ni ja nisam raspoložen za duge razgovore. Nakon tuširanja padam u dubok san. No, valjda zbog živaca, budim se nakon sat vremena, uključujem radio.
28. ožujka 1992. Subota je započela novim napadima na Bosanski Brod (1,45), a iz bosanskobrodskog Centra za motrenje dojavljuju da se žestoke borbe vode u Novom Selu, Kolibama i Kričanovu gdje ima poginulih i ranjenih. U Slavonskom Brodu je mirno, trgovine su otvorene i rade neke javne službe. Imamo dojave kako je iz Tuzle krenulo trideset tenkova i pedeset oklopljenih vozila te neidentificiran broj vojnih kamiona. Oko 15 sati stiže nam vijest da je vojna kolona barikadama zaustavljena na prilazima Derventi te su skrenuli prema Modriči. Pola sata kasnije dio kolone se razmješta u Podnovlju, a dio odlazi prema Donjim Vrelima i Bosanskom Šamcu (Crkvina i Škarić).
29. ožujka 1992. Nedjelja je. Kazaljke na satu pomaknuli smo sat unaprijed. U ovakvim trenucima to stvarno ništa ne znači. Vlada nekakvo prijeteće zatišje. Iz Bosne se čuju povremene detonacije i pucnjava, ali s obzirom na to kako je bilo, može se reći da je sada mirno. Stalno dolaze vijesti o pokretima oklopnih jedinica takozvane JA i četničkih formacija. Vodi se psihološki rat. Izbjeglice, u nešto manjem broju, i dalje pristižu na područje brodske općine. No, već 2. travnja kod Slavonskog Dubočca prešlo je u Hrvatsku 1.300 novih izbjeglica koji su u čamcima prelazili Savu. Slika tih žena, djece i staraca podsjećala je na poznate nam prizore iz Dalja.
3. travnja 1992. Ponovljen je znak opće opasnosti za Slavonski Brod (8,57) na kojeg je palo 80 granata od čega je više stambenih objekata oštećeno. Na tri objekta izbili su požari ali su vatrogasci hrabrom i pravodobnom intervencijom, ne osvrćući se na pogibelj, požare lokalizirali. U tim napadima jedna je osoba ranjena, a opet su se oglasili i snajperisti. Krizni štab Slavonskog Broda opet je donio odluku o zatvaranju šamačkog mosta za željeznički promet:


I S T I N A


4. travnja 1992. Prijepodne se koristi za popravljanje šteta nastalih prethodnog dana, a normalizira se i opskrba grada. No, već oko podne (12,15) opetovan je znak opće opasnosti zbog jakog topničkog napada iz Bosne, tako da je do 15 sati na Slavonski Brod palo oko 80 granata. Jedna osoba je povrijeđena, a materijalne štete su velike. U susjednom gradu opet gori Rafinerija nafte, a stižu i glasine kako će Bosanski Brod biti sravnjen sa zemljom. U Slavonski Brod stiglo je novih 729 izbjeglica iz Bosne.

5. travnja 1992. Bosna se napokon suočila s istinom. Ogoljelom, zbačenih maski "mirotvoraca" srbijanskih voždova s kojima su posljednju godinu dana prilično uspješno obmanjivali bosansko pučanstvo. Nakon razaranja Bosanskog Broda, pokolja Muslimana u Bjeljini, neuspjelog scenarija osvajanja Kupresa, na red je došao i glavni grad Bosne i Hercegovine. Devetero mrtvih i višestruko veći broj ranjenih, golorukih Sarajlija - što ih pobiše i raniše njihovi "ugroženi" sugrađani. Televizijski sastanak predsjednika Alije Izetbegovića, srbijanskog đenerala Kukanjca i direktora RTV Sarajevo Nenada Pejića završio je uobičajenim "momentalnim prekidom vatre u cijeloj BIH". Krasno, hvala Bogu - rekli bismo u normalnim uvjetima i s normalnim ljudima. No, što s tim kad ovdje ništa nije normalno. Baš se danas navršilo osam dana od takozvanog "Derventskog primirja", a sami smo svjedoci kako ono poštuje...
U bosanskobrodskoj općini dojučerašnja četnička uporišta u Gornjoj i Doljnjoj Barici od noćas to više nisu. Četnički napad na Koraće je potpuno razbijen, a dojave iz Liješća govore kako ondje vlada postupno rasulo. Ipak, zločinci ne odustaju.
Na Slavonski Brod palo je osam granata pri čemu su oštećeni električni vodovi na Jelasu te jedan stambeni objekt. Iz Liješća je sedam tenkova premješteno prema Koraćama po kojima četnici pucaju i iz VBR-ova ... Iz Sarajeva priopćavaju kako je započeo rat za Bosnu i Herecegovinu.


03.03.2008. u 23:31 • 18 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< ožujak, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,