DivanSkitnje

ponedjeljak, 26.11.2007.

NAKURNJAK (2)

- I, kud će s njim? - upita Antiša. – Može ga gurnit slonici, žirafi il', il'… Ma, nek si ga gurne u guzicu!- nervozno lupi šakom Antiša po stolu, ogleda se oko sebe i naiskap strusi čašu gemišta.
- Koji ti je vrag? Nemoj se ti men sekirat, znamo da je tvoj „šesnaestinka“, ispaljuje dva puta mjesečno, a i to su uglavnom ćorci. A taj Afrikanac si ga slobodno može metit u guzicu. Vidi koliki je, neblaka mu. Kad mu prigusti sam sebe može naguzit – veselo će Mrnja gledajući fotografiju što ju je izvukao iz novčanika.
- Ej, ej! Koji vam je? Od nakurnjaka ste stigli do afričkih životinja i samopederluka – oglasi se Mile.
- E, je. Neg znaš li kako je najlakše izjebat kozu? - nije se dao smesti Mrnja.
Mile, Antiša i Mata zgledaše se iznenađeno. Birtaški divan izmicao je kontroli.
- - Znao sam, nemate pojma. Kozu dovedeš do vode, a ona se ukipi jer ni za živu glavu neće ući u vodu. I onako ukipitu moš' ju guzit koliko 'oćeš – veselo će Mrnja, promatrajući njihova zgranuta lica. Mile je otvorio usta, htio je nešto reći, ali mu je riječ zastala negdje u grlu, a usta je zaboravio zatvoriti.
- - Jebote Mrnja, jesil ti to radio? – s nevjericom će Mata.
- -Ma daj, kraj volikih cura i žena! Nego, to ti rade čobani u planinama. Ni koji ljudskog bića ne vide mjesecima. A, priša je priša.
- Za stolom nakratko zavlada muk.

Free Image Hosting at www.ImageShack.usImage Hosted by ImageShack.us


- - Žulja li? Nakašlja se Mata, sućutno gledajući Mileta.
- - E, jebiga. Kad mirujem dobro je.
- - Nego, ja mislim da bi nakurnjak trebali uvrstiti u naj… Kako se ono zove…E, da, hrvatski brendi – pucnu prstima Mrnja sretan što se sjetio.
- - Đeš s nakurnjakom u konjak?- užasnu se Antiša.
- - Ma misli na brend. Proizvode po kojima je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu kao što je kravata, kulin, šljivovica, paška čipka…- započe nabrajati Mile.
- - E…- s olakšanjem odahnu Antiša.
- - Koliko ja znam, nakurnjak potječe neđe iz Bosne. Mislim da je tamo od Kupresa, đe su velike zime. U stara vremena ljudi nisu nosili gaća pa je puvalo po guzici i jajcima. I tako se žene dosjetiše i muškarcima počele plesti nakurnjake. Valjalo je kitu sačuvat - učeno će Mrnja.
- - Misliš zbog reprodukcije – oglasi se Mile.
- -Ma i zbog toga. Trebalo je i djecu pravit. Moš' zamislit kad snig zagruva, drvo puca od ladnoće, vatra se utrni, a kraj tebe žensko tilo. Valjalo se grijat, a pišo smrznit – nije se predavao Mrnja.
- -Men' kad se to desi ja ga metim u nešto toplo i da vidiš kako oživi – uključi se Antiša u ovu naučnu raspravu brišući rukavom jankela usta.
- - Njekad bilo sad se spominjalo – otpovrne Mrnja. A da bi nakurnjaku trebalo dat, kako se no kaže… kultno mjesto, trebalo bi. Pročit'o sam neđe da su muzeji davali grdne novce za njeka dva primjerka kako bi ih izložili i pokazali kako je narod domišljat. Možete se vi zajebavat, al to je bila nauka. To je bio ozbiljan pos'o kojeg su cure i žene tako revno radile do savršenstva. To se birala vuna, mustra, oblici kako ne bi svi bili na jedan kalup. E, a kako su pametnije od nas namjerno su plele male kako se muškarac ne bi uplašio kad bi od drage il' žene dobio neku nakurnjačinu u kojeg si mog'o nogu metit. K'o Kalčina. Odma' bi pomislio kako se njegova buduća il sadašnja žena valjala s nekim jebačem kojem bi i konj pozavidio. Pa joj se omililo i oće pokazat koliko je moj mali. 'Vako su žene plele male i uske, a muškarac je, kada bi vidijo da ga ne može ugurat il na jedvite jade navuć na svog pišu bio sav ponosan i naprosto je prštao od samozadovoljstva.
- _. Jebote, Mrnja što si ti načitan – zapanjeno će Antiša.
- E… – promrmlja skromno Mrnja i naruči još jednu ljutu.
- - Znaš Mrnja, men' se sve više dopada ta ideja da se nakurnjak registrira kao hrvatski brand – reče Mata značajno klimajući glavom.
- -I ja sam, samo nisam siguran dal' potječe iz Hrvatske? – zabrinuto će Mile.
- -E, jebiga, neće bit ni prvo ni zadnje što smo ukrali- Mrnja će.
- Ja sam za, samo pobogu nek' ga pletu od svile ili bar pamuka- zavapi Mile.
- I tako završi rasprava o nakurnjaku s jednoglasnim zaključkom da se izvidi kojoj to komisiji treba poslat dopis s prijedlogom da se nakurnjak uvrsti u listu proizvoda po kojima će Hrvatska biti prepoznatljiva u svijetu. Nakon zaključka, društvo nazdravi, kucnu se čašama i složno zapjeva;
- Alaj mi se u gaćama njiše/ futrolica od pokojnog piše!

Image Hosted by ImageShack.us

-
- (kraj)

26.11.2007. u 23:33 • 38 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< studeni, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,